Deveti Maj (Niš)

Za ostale upotrebe, v. Novo Selo (razvrstavanje).
Deveti maj


Ulaz u naselje

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Nišavski
Grad Niš
Gradska opština Palilula (Niš)
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 4863
Geografija
Koordinate 43°19′17″N 21°48′54″E / 43.3214°N 21.8150°E / 43.3214; 21.8150
Deveti maj na mapi Srbije
Deveti maj
Deveti maj
Deveti maj (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 18250
Pozivni broj 018
Registarska oznaka NI


Koordinate: 43° 19′ 17" SGŠ, 21° 48′ 54" IGD

Deveti maj (do početka 1990-ih godina Novo Selo) predgrađe grada Niša. Nalazi se na području gradske opštine Palilula U Nišavskom okrugu. Nalazi se na aluvijalnoj terasi Južne Morave i Nišave, udaljeno oko 6 km zapadno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 4305 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 3689 stanovnika). Prema popisu iz 2011. u Devetom maju ima 4863 stanovnika.

Istorija

Preistorijski nalazi (neolit) na lokalitetu zvanom Bubanj ukazuju na veoma staru naseljenost. U turskim izvorima starijeg perioda ne nailazi se na pomen Novog Sela, zbog čega se može pretpostaviti da je mlađeg postanka, na šta upućuje i njegov naziv. U turskom popisu iz 1498. godine, međutim, pominje se selo Donji Bubanj sa 41 domom i 5 vodenica, koje je zatim tajanstveno iščezlo (verovatno krajem 17. ili u prvoj polovini 18. veka). Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je naziv Donji Bubanj, a imalo je 40 kuća, 4 udovička domaćinstva, 6 samačka domaćinstva.[1] Istraživanja na lokalitetima Bubanj i KP Dom (grobovi, građevinski materijal) pokazala su da je ovde verovatno bila pozicija Donjeg Bubnja. Današnje naselje 9. maj (Novo Selo) je posebno, mlađe selo, izvan kontinuiteta sa Donjim Bubnjem i možda je postalo od izdvojenog, prekorečnog zaselka Popovca, a možda i nekim posebnim došljačkim zaseljavanjem. Oslobođenje 1878. godine ga je zateklo kao seoce u krčevinama na levoj obali Nišave sa 11 domova i 85 stanovnika, kojim gospodari Mustafa beg iz Niša.

Zahvaljujući dobroj zemlji i još više blizini prokupačkog puta i Niša, Novo Selo je već u međuratnom periodu počelo da privlači doseljenike. Naseljavanje je orijentisano kako prema seoskom naselju, tako i uz drum. Prvi se uz prokupački put, sa njegove severne strane, naselio 1921. godine Cvetan Stefanović, kovač, poreklom iz Aleksandrova. NJegovu prizemnu kuću i radnju otkupio je 1927. godine Jovan Jović, seoski stolar, poreklom iz Vranjske Banje. Dve godine kasnije (1929) na raskrsnici, na mestu današnje samoposluge počela je sa radom ciglana-crepana Milana Jovića i ortaka. Rušenjem njenog poslednjeg ostatka (dimnjaka) i primitivne mehane do nje 1946/47. godine nastala je „širina“, na kojoj će se potkraj osme decenije 20. veka smestiti samousluga, skver i pijaca. Godine 1930. selo ima 41 domaćinstvo i 344 stanovnika. Od 1930. do 1934. godine uz drum su se zaselila i dva mlina (oba su prestala s radom posle 1945. godine). Zahvaljujući njima prostor oko druma dobio je 1935/36. godine električnu struju, dok je seosko naselje ovu dobilo 1942/43. godine. Uspešan start prvih doseljenika i dobra poslovna pozicija na drumu i uz raskrsnicu privukla je i druge pridošlice zanatlije, pa su se do 1940. godine zaselili: 1 kovač (A. Mitrović iz Bubnja), 1 kolar (B. Stošić) i 1 potkivač (D. Stošić), čiju je potkivačnicu Sv. Kostić iz Lalinca 1937. godine prepravio u kafanu.

Posle 1945. godine duž trase puta za Prokuplje i u seoskom naselju počelo je zaseljavanje i drugih zanatlija (zidara, farbara, strugara, mehandžija, pekara, trgovaca, staklara), kao i domaćinstva stražara u KP Domu i radnika pridošlica. U jednom od predratnih mlinova (Nikodija Ignjatovića) uselio se manji fabrički pogon za preradu koža i krzna (posle integracije sa fabrikom „Đuka Dinić1980. godine prestao je sa radom). Počev od 1946/50. godine počela su se, pored drugih, doseljavati i domaćinstva sa Kosova kojih je 1983. godine bilo oko 80. Iza 1960. godine prema podvožnjaku i u starom selu počeli su se naseljavati penzionisani stražari KP Doma. Pored ovih, veliki broj doseljenika je došao iz Toplice, Dobriča, Crne Trave i leskovačkog kraja. Mnogi od njih su radili u inostranstvu, a zarađeni novac su plasirali u izgradnju velikih kuća.

Sledeći gornji proces i kao njegova posledica, došlo je potkraj osme decenije 20. veka do fizičkog spajanja Donjeg Međurova, Čokota i Novog Sela. Tako je krajem osme decenije nastala ovde prigradska konurbacija u kojoj je 1981. godine pulsiralo 1507 domaćinstava i 5805 stanovnika. U ovom procesu izmenila se i ekonomsko-socijalna struktura domaćinstava Novog Sela: godine 1971. bilo je 31 poljoprivredno, 38 mešovitih i 305 nepoljoprivrednih domaćinstava. Nije se, međutim, izmenio spontani (stihijni) i ruralni izgled naselja. Godine 1979. urađen je detaljan urbanistički plan naselja. Zanimljivo je da je nakon ovog čina naseljavanje zastalo, a novi došljaci se radije orijentišu na sela i terene izvan domašaja urbanističkog plana.

Demografija

U naselju Deveti maj živi 3295 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,3 godina (35,8 kod muškaraca i 36,7 kod žena). U naselju ima 1292 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,33.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 607 [2]
1953. 630
1961. 746
1971. 1412
1981. 2976
1991. 3689 3619
2002. 4520 4305
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
4160 96.63%
Romi
  
24 0.55%
Crnogorci
  
18 0.41%
Makedonci
  
11 0.25%
Bugari
  
10 0.23%
Jugosloveni
  
6 0.13%
Hrvati
  
5 0.11%
Ukrajinci
  
1 0.02%
Mađari
  
1 0.02%
nepoznato
  
55 1.27%


Stanovništvo prema polu i starosti [3]
m ž
? 16
  
  
14
80+ 10
  
  
24
75-79 31
  
  
48
70-74 55
  
  
74
65-69 82
  
  
101
60-64 122
  
  
109
55-59 123
  
  
116
50-54 169
  
  
171
45-49 158
  
  
157
40-44 156
  
  
135
35-39 170
  
  
164
30-34 164
  
  
163
25-29 158
  
  
189
20-24 141
  
  
156
15-19 157
  
  
125
10-14 163
  
  
159
5-9 138
  
  
152
0-4 121
  
  
114
prosek 35.8 36.7
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
Broj domaćinstava 115 126 185 374 845 1008 1292
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosečan broj članova
Broj domaćinstava 113 287 293 382 117 80 15 4 1 - 3.33
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
Broj domaćinstava 1712 454 1176 51 23 8 1746
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosečan broj članova
Broj domaćinstava 313 1188 195 45 5
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol Ukupno Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje rude i kamena Prerađivačka industrija Proizvodnja i snabdevanje... Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze
Muški 772 17 - 2 229 14 71 96 18 133
Ženski 510 16 - - 144 1 8 118 18 22
Oba 1282 33 - 2 373 15 79 214 36 155
Pol Finansijsko posredovanje Nekretnine Državna uprava i odbrana Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Ostale uslužne aktivnosti Privatna domaćinstva Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato
Muški 1 11 89 25 18 14 - - 34
Ženski 5 8 19 42 73 15 - - 21
Oba 6 19 108 67 91 29 - - 55

Reference

  1. „Istorijski arhiv Niš: „DETALJNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“”. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-15. Pristupljeno 2014-08-18. 
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 155-156.

Vanjske veze

Deveti Maj (Niš) na Wikimedijinoj ostavi
  • Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
  • Satelitska mapa (Wikimapia)
  • VikiKarta
  • p
  • r
  • u
Gradske četvrti Niša
Gradska opština Medijana
Brzi Brod   Delijski Vis   Duvanište   Kičevo   Krivi vir   Krive livade   Marger   Centar   Crveni pevac   Čair
Grad Niš
Grad Niš
Gradska opština Palilula
Apelovac   Bubanj   Deveti Maj   Kalač brdo   Kovanluk   Ledena Stena   Naselje Milka Protić   Palilula   Pasi Poljana   Staro Groblje   Stočni trg   Suvi Do   Trošarina   Tutunović Podrum
Gradska opština Pantelej
Donja Vrežina   Durlan   Jagodin mala   Pantelej   Čalije
Gradska opština Crveni Krst
Beograd mala   Donji Komren   Naselje Branko Bjegović   Medoševac   Naselje Ratko Jović   Crveni Krst   Šljaka
Gradska opština Niška Banja
Nikola Tesla   Niška Banja

Niš   Grb Niša   Niš
  • p
  • r
  • u
Naseljena mesta Grada Niša

Berbatovo • Berčinac • Brenica • Brzi Brod • Bubanj • Vele Polje • Vrelo • Vrtište • Vukmanovo • Gabrovac • Gornja Vrežina • Gornja Toponica • Gornja Trnava • Gornje Međurovo • Gornji Komren • Gornji Matejevac • Deveti Maj • Donja Vrežina • Donja Toponica • Donja Trnava • Donje Vlase • Donje Međurovo • Donji Komren • Donji Matejevac • Jasenovik • Kamenica • Knez Selo • Kravlje • Krušce • Lalinac • Leskovik • Malča • Medoševac • Mezgraja • Miljkovac • Mramor • Mramorski Potok • Niš • Oreovac • Paligrace • Paljina • Pasi Poljana • Pasjača • Popovac • Rujnik • Sečanica • Suvi Do • Supovac • Trupale • Hum • Cerje • Čamurlija • Čokot