Katedralni trg u Pisi
43°43′24″N 10°23′43″E / 43.72333°N 10.39528°E / 43.72333; 10.39528
Katedralni trg u Pisi (talijanski: Piazza del Duomo), također poznat i kao "Trg čudesa" (Piazza dei Miracoli) je glavni trg u Pisi; kulturno, vjersko i turističko središte grada. Godine 1987. upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Piazza dei Miracoli je velikom dijelu okružen zidinama iz srednjeg vijeka, a na trgu su četiri glavne zgrade:
- Zvonik, također poznat kao Kosi toranj u Pisi
- Katedrala Uzašašća sv. Marije (Duomo della Santa Maria Assunta)
- Krstionica
- Monumentalno groblje Camposanto Monumentale
Kosi toranj
- Glavni članak: Kosi toranj u Pisi
Katedralni trg u Pisi | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Italija | |
Registriran: | 1987. (11. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | i, ii, iv, vi |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Kosi toranj u Pisi se započeo nagibati i prije nego što je sagrađen 1173. god. Ipak, nastavio se graditi do dovršenja 1350. god. Toranj je visok 58 metara, a najveći omjer mu je oko 5 metara. God. 1900., toranj se počeo naginjati još više, a pristup je bio godinama zabranjen. Nakon stoljeća tonjenja, restauratori su ga danas doveli so stanja mirovanja, apristup mu je ponovno ograničen.
Katedrala
- Glavni članak: Katedrala u Pisi
Katedrala uzašašća sv. Marije je započeta 1064., a posvećena je u 1118. god. Ovaj biser toskanske romaničke arhitekture je petorobrodna bazilika s trobrodnim transeptom. Fasada je od sivog mramora i bijelog kamena s inkrustracijama šarenog mramora, a ukrasio ju je s četiri galerije nižućih arkada majstor Rainaldo. Na portalu su dvoja drvena i središnja brončana vrata s prizorima iz Isusova života koje izveo Bonanno Pisano.
Unutrašnjost je popločana bijelim i crnim mramorom, korintski kapiteli su ratni plijen iz džamije u Palermu (1063.), a svod je pozlaćen, dok je kupola oslikana freskama. Apsida je ukrašena mozaicima Cimabuea, a unutra je i slavna mramorna romanička propovjedaonica koju je izveo Giovanni Pisano. Nakon požara 1595. god. ukrašena je slikama umjetnika kao što je Andrea del Sarto.
U katedrali se nalaze grobovi sv. Rainerija, sveca zaštitnika Pise, cara Henrika VII. i pape Grgura VIII., ali i relikvije tri sveca vezana za križarske ratove (Abibo, Gamaliel i Nikodem).
Katedrala je imala odlučujuću ulogu u određivanju početka pisanske Nove godine. Naime, od 10. st., pa sve do 1749. god. kada je reformiran toskanski kalendar, Pisa je koristila svoj kalendar koji je imao 9 mjeseci, a godina je započinjala na Gospino Uzašašće, 25. svibnja. Točan trenutak Nove godine bio bi kada sunčeva zraka, točno u podne, kroz prozor s lijeve strane katedrale, obasja jajastu policu iznad propovjedaonice Giovanija Pisana, na desnoj strani katedrale.
Vjeruje se da je Galileo Galilei utjelovio svoju teoriju o kretanju klatna gledajući ljuljanje lustera koji je visio sa svoda glavnog broda katedrale. Taj luster, manji i jednostavniji od onog što se danas nalazi na njegovom mjestu, čuva se u kapeli Aulla groblja Camposanto.
Katedrala se, poput mnogih građevina u Pisi, također znatno ukosila.
-
Pročelje katedrale -
Pogled iz zraka -
Mozaici u Apsidi -
Propovjedaonica
Krstionica
- Glavni članak: Krstionica u Pisi
Krstionica sv. ivana Krstitelja, kružna građevina od bijelog mramora, započeta 1153. god., a završena u 14. stoljeću (arhitekt Diotisalvi), najveća je u Italiji (107,25 m), a viša je i od kosog tornja. Gotičku kupolu s filijalama, reljefim akoji prikazuju sv. Ivana Krstitelja i Gospu okružene anđelima, te propovjedaonicu unutra iz 1260. god., izveo je Nicola Pisano. Unutrašnjost je začuđujuće jednostavna i jako akustična. Oktogonalni baptisterij je iz 1246. god., a u njegovom središtu se nalazi brončana figura sv. Ivana Krstitelja.
-
Pročelje krstionice -
Unutrašnjost krstionice -
Baptisterij -
Propovjedaonica
Camposanto Monumentale
- Glavni članak: Camposanto Monumentale
Monumentalno groblje (Campo Santo), na sjevernoj strani trga, izgrađeno je od 1278. do 1464. god. oko klaustra u kojemu se navodno nalazi brodski tovar zemlje s Golgote koju je iz Jezuralema donio nadbiskup Pise tijekom četvrtog križarskog rata. Vanjski zid ove uzdužne građevine se sastoji od 43 slijepe arkade i samo dvoja vrata na dužim zidovima iznad kojih su bogati gotički ciboriji. Zidovi peristila iznutra su ma oslikanima s nekoliko izvanrednih gotičkih fresaka koje su nedavno obnovljene, nakon što su strašno stradale u savezničkom bombardiranju 1945. god.
-
Camposanto Monumentale -
Klaustar sa svetom zemljom -
Arkade u klaustru -
Trijumf smrti, freska sa zida iz 1355. (Buonamico Buffalmacco)
Vanjske veze
- Službene stranice
- Galerija fotografija
- p
- r
- u
Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske 2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana 4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka