Kraljevina Litva (litvanski: Lietuvos Karalystė) je bila kratkotrajna država koja je na kraju prvog svjetskog rata postojala na području današnje Litve, odnosno predstavljala prvi period obnovljene litvanske države koje su karakterizirale ustavna monarhija kao društveno-političko uređenje i status klijenta prema Njemačkom Carstvu. Nastala je na područjima koje je pred rat kontroliralo Rusko Carstvo, a koje su okupirale njemačke trupe godine 1915. Njemačka vlada je , slično kao u slučaju susjedne Poljske, zaključila da bi dugoročnim ratnim ciljevima umjesto direktne aneksije više koristilo stvaranje formalno nezavisne, ali klijentske države čime bi se stekla podrška lokalnog litvansog stanovništva i propagandni bodovi u međunarodnoj javnosti. U septembru 1917. je održana Vilniuska konferencija između predstavnika njemačkih vlasti i litvanskih nacionalističkih političara, koji su se potom organizirali u Savjet Litve. Oni su 16. februara proglasili nezavisnost Litve; nju je 3. marta 1918. u Brest-Litovsku indirektno priznala Sovjetska Rusija, a 23. marta i njemačka vlada. Njemačke okupacijske snage su, međutim, još uvijek ostale na teritoriju Kraljevine. Savjet Litve je, nastojeći održati savez sa Njemačkom, ali istovremeno istaći nezavisnost nezavisnost, za monarha izabrao njemačkog vojvodu Wilhelma Karla od Uracha, koji je kao rimokatolik bio prihvatljiviji domaćem stanovništvu od protestantskog njemačkog cara Wilhelma II]. Njemačka vlada nije formalno prihvatila tu odluku, ali Wilhelm Karl jest; mada nikada nije uspio stići do Litve, počeo je učiti litvanski jezik. Njegove napore je, međutim, bespredmetnim učinio sve izgledniji poraz Njemačke od zapadnih saveznika. Čak devet dana prije njemačke kapitulacije je Savjet Litve suspendirao vlastitu odluku o proglašenju monarhije, ostavivši konačno odluku o političkom uređenju nove zemlje Ustavotvornoj skupštini, koja je bila izabrana tek 1920. godine. Ona je donijela odluku kojom se Litva proglašava republikom.
Izvori
Države u periodu građanskog rata i stvaranja SSSR (1917–1924)
Prvi svjetski rat•Februarska revolucija•Oktobarska revolucija•RSFSR•Građanski rat•Bijeli pokret•Intervencija•Basmači•SSSR
Sovjetske: Finska Socijalistička Radnička Republika • Karelijska radnička komuna •Estonska radnička komuna•Sovjetska Republika Mornara i Mehaničara• Republika Iskolata • Latvijska Socijalistička Sovjetska Republika • Litvanska Sovjetska Republika • Litvansko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika • Sovjetska Socijalistička Republika Bjelorusija •Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika• Privremeni revolucionarni komitet Poljske
Sovjetske: Donska Sovjetska Republik • Kubanska Sovjetska Republika • Crnomorska Sovjetska Republika • Kubansko-Crnomorska Sovjetska Republika • Stavropoljska Sovjetska Republika • Terska Sovjetska Republika • Sjeverno-kavkaska Sovjetska Republika • Gorska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
Povolžje•Ural•Sibir•Daleki istok
Nesovjetske: Orenburški Kozački Krug • Mala Baškirija • Država Burjat-Mongolija • Komuč • Privremena oblasna vlast Urala • Privremena sibirska vlada (Derbera) • Privremena sibirska vlada (Vologodskogo) • Sibirska Republika • Ruska Država • Privremena sveruska vlada • Politički centar (Irkutsk) • Zabajkalska Kozačka Republika • Privremena jakutska oblasna narodna vlada • Priamurski kopneni kraj (Crni tampon) • Zeleni Klin • Ruska Istočna Granica • Primorska oblast
Nesovjetske:Zapadno-Ukrajinska Narodna Republika• Guculjska Republika • Ruska Narodna Republika Lemko • Republika Komanča • Republika Prekmuje • Vanjska Mongolija (diktatura Ungerna) • Administracija Zapadne Armenije • Republika Pont •Čehoslovačka Republika
Sovjetske: Galicijska Socijalistička Sovjetska Republika • Ruska Krajina • Persidska Sovjetska Socijalistička Republika •Tuvinska Narodna Republika•Mađarska Sovjetska Republika• Slovačka Sovjetska Republika • Tarnobžeška Republika Srodno: Sovjetske države izvan prostora bivšeg Ruskog Carstva
Podebljanim slovima označene države i entiteti koje su pokazale stabilnima i preživjeli period.