Stajićevo
Stajićevo | |
---|---|
| |
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Srednjobanatski |
Grad | Zrenjanin |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | 1941 |
Gustina stanovništva | 97 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 45°17′23″N 20°27′14″E / 45.289666°N 20.454°E / 45.289666; 20.454 |
Nadmorska visina | 76 m |
Površina | 20,6 km² |
Stajićevo Stajićevo (Srbije) | |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 23204 |
Pozivni broj | 023 |
Registarska oznaka | ZR |
Koordinate: 45° 17′ 23" SGŠ, 20° 27′ 14" IGD
Stajićevo je naselje grada Zrenjanina u Srednjobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1941 stanovnika.
Istorija
Stajićevo se nalazi na lesnoj terasi između Potiske aluvijalne ravni na zapadu i Tamiškog platoa na istoku, na 12 km magistralnog puta Zrenjanin- Beograd uz levu obalu Begeja.
Agrarna reforma (1918—1941) imala je za cilj da se izmeniti vlasnička struktura zemljišta i ispuni obećanje Kralja Petra Karađorđevića dato dobrovoljcima na Krfu, da će ih sve nagraditi određenom površinom obradive zemlje.[1] Oduzeta zemlja od vlastele u V. Bečkerečkoj županiji deljena je srpskim dobrovoljcima iz Bosne, Like, Dalmacije, Srbije, Vojvodine i drugih krajeva. Srpski živalj iz ovih krajeva, bivši kmetovi, sluge i bezemljaši mogli su dobiti određenu površinu zemlje u zakup. Njihova nesreća bila je u tome što nisu imali novca da plate zakupninu niti su imali osnovna sredstva za rad u poljoprivredi.
Videvši kako mu se parohijani, inače vredni ljudi, muče i teško žive, paroh elemirski Sava Stajić je pokrenuo neobičnu akciju da se izvrši kolonizacija srpske sirotinje iz sela V. Bečkerečke županije na rudinama Raravac, Gornja i Donja Petra i Pavlovo koje je bilo u posedu Altruističke banke iz Beča. Rođeni Bečkerečan gde je i maturirao gimnaziju, Sava Stajić je bio vrlo uman i poštovan među velikodostojnicima novonastale države. Završivši Pravne nauke u Gracu apsolvirao je bogosloviju u Sremskim Karlovcima. Bio je član Velikog duhovnog suda Pećke patrijaršije i eparhijske konzistorije u V. Kikindi. Lični prijatelj je episkopa Temišvarskog dr. Georgija Letića i dr. Dušana Grgina, narodnog poslanika V. Bečkerečke županije, a tadašnjeg načelnika u ministarstvu za agrarnu reformu. Obojica su mu dali blagoslov i odobrenje da započne kolonizaciju srpske sirotinje iz Elemira, Aradca, Farkaždina, Ečke, Taraša, Kumana, Botoša i Orlovata. Dana 1.10.920. godine primivši svoje kolonističke kompetencije, kolonisti su počeli obradu ove zemlje. Svi kolonisti su bez izuzetka dobili 8 kj. i 1100 kv. hvati kvalitetne oranice. Broj kolonista se do 1922. g. popeo na 231. porodicu. Iste godine izvršena je eksproprijacija zemljišta za izgradnju naselja.
- Selo
Selo je projektovano i izgrađeno kvadratnog oblika odnosno 1x1 km, sa pet ulica pravca istok-zapad i jednom poprečnom koja deli selo na polovinu pravca sever-jug. Sve ulice se seku pod pravim uglom i izmedju sebe čine osam istovetnih kvartova a svaki kvart ima 30 istovetnih kućnih placeva veličine 100 x 26 metara. Dodela placeva za izgradnju kuća kao i dozvola za početak izgradnje izvršena je 26.7.1922. godine. Zahvaljujući povoljnim državnim kreditima kao i kreditima građevinskih preduzeća i trgovina u V. Bečkereku i Titelu, dobro organizovanoj Agrarnoj zajednici kao i sprezi i međusobnoj pomoći, do 1925. g. izgrađeno je oko 200 kuća u kojima je živelo oko 1000 stanovnika srpske nacionalnosti, pravoslavne veroispovesti. Selo je tada dobilo naziv Stajićevo, po svome osnivaču g-dinu Savi Stajiću.
- Škola
Prva zajednička briga svih kolonista bila je izgradnja škole, koja je započeta već 1923. g. Zgrada od jedne školske dvorane i učiteljskog stana završena je i osveštana 5.10.1924. g. Škola je bila četvororazredna i imala je 84 učenika. Deset godina kasnije 1934. g. gradi se nova škola sa dve učionice, školskom dvoranom i zbornicom za učitelje. U kontinuitetu ta škola je pretrpela do danas velike dogradnje i adaptacije. Početkom 1960. počinje izgradnja još dve učionice pa školske 1962/63. g. škola radi kao osmogodišnja. Izgradnjom 4 prostorije za kabinetsku nastavu i terena za male sportove 1990. g. kao i 75 m² pomoćnih prostorija u 2000. g. škola poprima današnji izgled. Uz školu je izgrađena zgrada za predškolski uzrast dece i kotlarnica. Školu je 2000. g. pohadjalo 220 učenika i 30 predškolaca. Uz najbolju opremljenost kabinetskih učila i izgradnju sale za fizičko vaspitanje, mogla bi se svrstati u red savremenih, konfornih škola.
- Crkva
Druga zajednička briga kolonista bila je izgradnja pravoslavnog hrama. Prilozima meštana u novcu i radu, izgradnja crkve od nabijene zemlje započeta je 24.08.1926. g. Završetak radova i osveštavanje hrama obavljeno je 3.11.1926. g. Crkva je posvećena uspenju Presvetle Bogorodice (Velika Gospojina ), 28. avgusta što je ujedno i Hramova i seoska slava. Njegovo prevosveštenstvo. dr. Georgije Letić episkop temišvarski dolazi po drugi put na koloniju 1.12.1934. g. i tom prilikom osveštava novo izgrađenu školu i polaže kamen temeljac za novu crkvu. Gradnja crkve u kasnovizantijskom stilu bila je prava retkost u Banatu i trajala je dve godine. Kako se u Orlovatu u to vreme gradila takođe nova crkva za koju je nov ikonostas igradio naš poznati slikar Uroš Predić, stari ikonostas koji se nalazio u staroj crkvi a koji je rađen 1772. g. Orlovaćani poklanjaju Stajićanskoj novoj crkvi. Crkva je završena i osvećena na dan hramove i seoske slave 28.08.1936. g. Svojom duhovnošću i toplinom ali i stilom i monumentalnošću ona je ponos meštana koja ni slučajnog prolaznika ne ostavlja ravnodušnim. U selu postoje nazareni, adventisti, katolici ali oni svi ne prelaze 1% od ukupnog broja stanovnika.[2]
Demografija
U naselju Stajićevo živi 1599 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,8 godina (37,6 kod muškaraca i 40,0 kod žena). U naselju ima 627 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,19.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
---|---|---|---|---|
Srbi | 1925 | 96.29% | ||
Mađari | 25 | 1.25% | ||
Jugosloveni | 15 | 0.75% | ||
Hrvati | 6 | 0.30% | ||
Rumuni | 6 | 0.30% | ||
Slovaci | 5 | 0.25% | ||
Makedonci | 2 | 0.10% | ||
Rusini | 1 | 0.05% | ||
Rusi | 1 | 0.05% | ||
Nemci | 1 | 0.05% | ||
nepoznato | 4 | 0.20% |
m | ž | |||
? | 4 | 5 | ||
80+ | 5 | 17 | ||
75-79 | 18 | 28 | ||
70-74 | 41 | 48 | ||
65-69 | 52 | 63 | ||
60-64 | 56 | 62 | ||
55-59 | 52 | 55 | ||
50-54 | 78 | 87 | ||
45-49 | 83 | 87 | ||
40-44 | 61 | 58 | ||
35-39 | 86 | 72 | ||
30-34 | 72 | 62 | ||
25-29 | 78 | 73 | ||
20-24 | 72 | 67 | ||
15-19 | 60 | 62 | ||
10-14 | 56 | 62 | ||
5-9 | 67 | 45 | ||
0-4 | 50 | 55 | ||
prosek | 37.6 | 40.0 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 450 | 117 | 10 | 1 | 147 | 6 | 44 | 34 | 12 | 33 |
Ženski | 248 | 65 | 5 | 1 | 60 | - | 2 | 56 | 6 | 3 |
Oba | 698 | 182 | 15 | 2 | 207 | 6 | 46 | 90 | 18 | 36 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | - | 5 | 18 | 7 | 6 | 5 | - | - | 5 | |
Ženski | 2 | 1 | 7 | 14 | 24 | 2 | - | - | - | |
Oba | 2 | 6 | 25 | 21 | 30 | 7 | - | - | 5 |
Reference
- ↑ Jugoslavija, posle Prvog svetskog rata)., Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ↑ Enciklopedija Banata „Banatera“ (2006)
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Spoljašnje veze
Portal Srbija |
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Stajićevo |
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- p
- r
- u
Zrenjanin • Aradac • Banatski Despotovac • Belo Blato • Botoš • Elemir • Ečka • Jankov Most • Klek • Knićanin • Lazarevo • Lukino Selo • Lukićevo • Melenci • Mihajlovo • Orlovat • Perlez • Stajićevo • Taraš • Tomaševac • Farkaždin • Čenta