Univerzitet u Nišu
Univerzitet u Nišu osnovan je 15. juna 1965. godine od fakulteta koji su tada bili u sastavu Univerziteta u Beogradu. Univerzitet u Nišu u svom sastavu ima 13 fakulteta sa 1480 nastavnika i saradnika i 630 vannastavnih radnika, a na njemu studira 27.570 studenata. Od osnivanja do danas diplomu ovog univerziteta steklo je 43.259 studenata, od kojih 1295 stranaca, magistarske teze odbranilo 2025 kandidata, a 1128 steklo titulu doktora nauka.[1].
Istorijat
Osnivanjem Univerziteta u Nišu zaokružuje se jedan značajan period u novijoj istoriji grada koji počinje 1960. godine formiranjem prvih niških fakulteta pod okriljem Univerziteta u Beogradu. Bili su to Pravno-ekonomski, Medicinski i Tehnički fakultet, matice iz kojih se, u skladu sa mogućnostima i zahtevima vremena, sistematski razvijala sve složenija i sveobuhvatnija fizionomija Univerziteta u Nišu. Univerzitet je u godini osnivanja imao 234 nastavnika i saradnika i 6.000 studenata. Porast broja studenata, razvoj novih naučnih disciplina, ali i sve izraženije potrebe privrede i društvenih delatnosti, vremenom su uslovili reorganizaciju postojećih i osnivanje novih fakulteta.
Razvoj
- 1968. godine Elektronski odsek Tehničkog fakulteta prerasta u Elektronski fakultet;
- 1970. iz Pravno-ekonomskog fakulteta izrastaju dva posebna fakulteta - Pravni i Ekonomski.
- 1971. Mašinski i Građevinski odsek Tehničkog fakulteta postaju posebni fakulteti. Iste godine osniva se i Filozofski fakultet sa sedam nastavnih grupa: Matematika, Fizika, Hemija, Sociologija, Psihologija, Anglistika i Fizičko vaspitanje;
- 1972. iz sastava Građevinskog fakulteta izdvaja se Fakultet zaštite na radu;
- 1979. počinje sa radom Tehnološki fakultet u Leskovcu;
- 1987. na Filozofskom fakultetu se otvara Studijska grupa za srpski jezik i književnost;
- 1993. godine počinje sa radom Učiteljski fakultet u Vranju;
- 1995. Građevinski fakultet, po otvaranju Odseka za arhitekturu menja naziv u Građevinsko-arhitektonski fakultet;
- 1998. Filozofski fakultet upisuje prvu generaciju studenata na Studijskoj grupi za istoriju. Iste godine u Nišu počinju sa radom nastavna odeljenja Fakulteta likovnih umetnosti, kao i Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna kao organizacione jedinice Univeziteta umetnosti u Beogradu.
- 1999. Iz Filozofskog fakulteta se izdvajaju dva fakulteta: Prirodno-matematički i Fakultet fizičke kulture;
- 2000. Prirodno-matematički fakultet dobija saglasnost za otvaranje odseka za geografiju i biologiju sa ekologijom, a sam Filozofski fakultet za osnivanje studijskih grupa za filozofiju, pedagogiju, slavistiku sa balkanistikom i umetnost, čime se stiču potrebni uslovi za inkorporaciju nastavnih odeljenja likovne i primenjene umetnosti u programske okvire Univerziteta u Nišu.
- 2002. Osniva se Fakultet umetnosti sa tri studijske opcije - za likovnu, primenjenu i muzičku umetnost - koje su u prethodnom periodu funkcionisale u okviru Studijske grupe za umetnosti Filozofskog fakulteta.
Rektor
Rektor Univerziteta u Nišu u mandatu 1. januara 2010 — 30. septembar 2012. godine je prof. dr Miroljub Grozdanović, redovni profesor Fakulteta zaštite na radu.
Fakulteti
Univerzitet u Nišu ima u svom sastavu 13 fakulteta:
Ime | Adresa | Godina osnivanja |
---|---|---|
Građevinsko-arhitektonski fakultet | Aleksandra Medvedeva 14, Niš | 1960. |
Ekonomski fakultet | Trg Kralja Aleksandra Ujedinitelja 11, Niš | 1960. (1973) |
Elektronski fakultet | Aleksandra Medvedeva 14, Niš | 1960. |
Mašinski fakultet | Aleksandra Medvedeva 14, Niš | 1960. |
Medicinski fakultet | Bulevar Zorana Đinđića 81 | 1960. |
Učiteljski fakultet u Vranju | Partizanska 14, Vranje | 1993. |
Pravni fakultet | Trg Kralja Aleksandra Ujedinitelja 11, Niš | 1960. (1973) |
Prirodno-matematički fakultet | Višegradska 33, Niš | 1999. |
Tehnološki fakultet u Leskovcu | Bulevar Oslobođenja 124, Leskovac | 1979. |
Fakultet umetnosti | Kneginje Ljubice 10, Niš | 2002. |
Fakultet zaštite na radu | Čarnojevića 10a, Niš | 1976. |
Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja | Čarnojevića 10a, Niš | 1999. |
Filozofski fakultet | Ćirila i Metodija 2, Niš | 1971. |
U okviru globalne obrazovno-naučne orijentacije svakog od gore nabrojanih fakulteta postoji veći broj odseka, grupa ili smerova koji pružaju široke i raznovrsne mogućnosti obrazovanja od osnovnih i postdiplomskih studija do nivoa doktorata. Nastavu na Univerzitetu izvodi ukupno 1.515 nastavnika i saradnika, od kojih je 133 angažovano po ugovoru. Nenastavno osoblje broji 636 radnika. Od osnivanja do školske 2009/2010. godine, na Univerzitetu u Nišu diplomiralo je 49512 studenata, od kojih su 1323 strani državljani. Akademski naziv magistra nauka stekla su 2254 postdiplomca, a odbranjeno je 1275 doktorskih disertacija. Izneti podaci se odnose na školsku 2009/2010 godinu.
Jedan od počasnih doktora Univerziteta u Nišu je Zigfrid Zelberher (od 2006).
Zgrada Univerziteta
Zgrada Univerziteta u Nišu (Banovina) sagrađena je 1887. godine za potrebe tadašnjeg Okružnog načelstva. Izgrađena je u neorenesansnom stilu, po projektu Monumentalna i moderna građevina, kako je opisuje austrijski putopisac Feliks Kanic, imala je u to vreme dva sprata i ulazni deo sa keja koji je zgradu delio na dva simetrična krila u kojima su bili smešteni Sud, Načelstvo i Kapetanija. U periodu od 26. jula 1914. do 16. oktobra 1915. godine, dakle u vreme kada je Niš bio ratna prestonica Srbije, u zgradi su bili smešteni kabinet Vlade i Ministarstvo inostranih dela. Zvanična objava rata od strane Austro-Ugarske stigla je u ovu zgradu dva dana po useljenju Vlade. Godine 1930. zgrada postaje administrativno sedište Moravske banovine.
Posle rata u periodu 1925-1930. starom delu je etapno dograđen još jedan sprat.
Druga faza dogradnje počinje 1930. godine, kada je Niš postao administrativno sedište Moravske banovine.
Reference
- ↑ Reč rektora
- p
- r
- u
- Beograd
- Kragujevac
- Niš
- Novi Pazar
- Novi Sad
- Univerzitet umetnosti
- Univerzitet odbrane
- Alfa BK
- Edukons
- Megatrend
- MB
- Metropolitan
- Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru
- Privredna akademija
- Singidunum
- Union
- Union Nikola Tesla