Univerzitet u Vilniusu
Univerzitet u Vilniusu (litvanski: Vilniaus universitetas; ruski: Вильнюсский университет; nemački: Universität Vilnius; poljski: Uniwersytet Wileński ; latinski: Universitas Vilnensis) je najveći javni univerzitet koji se nalazi u glavnom gradu baltičke države Litve i jedan od najstarijih univerziteta u sjevernoj Evropi i najstariji u tri postsovjetske baltičke republike.
Univerzitet je 1579. osnovao veliki vojvoda Litve i kralj Poljske Stefan Batori pod nazivom Isusovačka akademija u Vilniusu. Akademija je nakon Krakovske akademije i Albertine u današnjem ruskom Kalinjingradu bila treća najstarija u okvirima goleme Državne zajednice Poljske i Litvanije. U kontekstu Treće podjele Poljske 1795. godine i Novembarskog ustanka 1830-1831. godine, univerzitet je bio zatvoren sve do 1919. godine. U periodu odmah poslije Prvog svetskog rata litvanske su vlasti neuspjelo 1918. godine i sovjetske 1919. godine pokušale da obnove rad univerziteta. Rad je konačno obnovljen u avgustu 1919. od strane Druge poljske republike. 1920. grad se ponovo našao pod sovjetskom vlašću u periodu Poljsko-sovjetskog rata da bi zatim bio dio nepriznate marionetske Republike Centralne Litvanije do 1922. godine, a zatim opet dio Poljske.
Nakon Sovjetske invazije Poljske u septembru 1939. univerzitet se na kratko, od oktobra 1939. do juna 1940. ponovo našao pod vlašću Litvanije da bi zatim i ova u junu 1940. bila okupirana od strane Sovjetskog Saveza. Nakon Operacije Barbarosa baltičke su zemlje bile pod okupacijom Trećeg Rajha (1941-1944). 1944. Litvanija je oslobođena i univerzitet je ušao u obrazovni sistem Litvanske Sovjetske Socijalističke Republike (današnje vlasti u Litvaniji period nakon oslobođenja smatraju periodom "sovjetske okupacije"). 1945. poljski studenti i profesori napustili su instituciju i prešli na Univerzitet Nikole Kopernika u Torunju. Bio je to dio šireg procesa koji su se između ostaloga dogodili i na Univerzitetu u Vroclavu i Univerzitetu u Lavovu.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza univerzitet je postao glavni univerzitet u novoj neovisnoj Litvaniji. Kampus univerziteta široko je poznat po svojoj atraktivnosti i bogatstvu arhitektonskih stilova koji uključuju gotičku arhitekturu, renesansu, barok i klasicizam.
Izvori
Vanjske veze
- (lt) Službena stranica
- p
- r
- u
- Amsterdam
- Ankara (AU)
- Ankara (ODTU)
- Atena
- Beč
- Beograd
- Berlin (Freie)
- Berlin (Humbolt)
- Bratislava
- Bruxelles (francuski)
- Bruxelles (nizozemski)
- Bukurešt
- Budimpešta
- Kopenhagen
- Dublin
- Helsinki
- Lausanne
- Lisabon
- Ljubljana
- London
- Madrid (UAM)
- Madrid (UAC)
- Moskva
- Nikozija
- Oslo
- Pariz I
- Pariz III
- Pariz VI
- Pariz-Dauphine
- Prag
- Riga
- Rim III
- Rim-Sapienza
- Rim-Tor Vergata
- Skopje
- Sofija
- Štokholm
- Tallinn (TU)
- Tallinn (TTU)
- Tirana
- Vilnius
- Varšava
- Zagreb