Bogdan Popović
Bogdan Popović | |
---|---|
Лични подаци | |
Датум рођења | (1864-01-01)1. јануар 1864. |
Место рођења | Beograd, Kneževina Srbija |
Датум смрти | 7. novembar 1944.(1944-11-07) (80 god.) |
Место смрти | Beograd, DF Jugoslavija |
Bogdan Popović (Beograd, 20. decembar 1863/1. januar 1864 — Beograd, 7. novembar 1944) bio je srpski književni kritičar, esejista, univerzitetski profesor i akademik.[1]
Biografija
Rođen je 1864. godine u Beogradu. Pošto je završio studije na Velikoj školi u rodnom gradu i pariskom Filozofskom fakultetu, 1893. godine postao je profesor Visoke škole koju je završio, da bi 1905. sa prerastanjem Velike škole u univerzitet i postao i univerzitetski profesor.[1] Predavao je francuski jezik, opštu istoriju, uporednu književnost, teoriju književnosti i estetiku. Tokom 1914. godine postao je i redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti[2] (ili 1921.[3]). Njegov brat je akademik Pavle Popović, a deda po majci Stefan Marković.
Književnošću počinje da se bavi rano, već sa dvadeset godina. Ipak, najbitnije što je uradio je pokretanje najznačajnijeg i svakako najbolje uređenog časopisa - Srpskog književnog glasnika koji je počeo da izlazi početkom prošlog veka. Tokom prvih 14 godina izlaženja ovaj časopis je i kod pisaca i kod običnih čitalaca pojačao izvesne predstave o književnim uzorima prema najopštijim, ali jedinstvenim merilima.
Bogdan Popović pokrenuo je i stvaranje PEN kluba, Društva za žive jezike i književnost, Colllegium musicum, Društva prijatelja Francuske. U svom kritičarskom delu pisao je relativno malo o srpskim književnicima, mada je smatran najbitnijim književnim kritičarem. Njegov odnos prema srpskoj književnosti najvidljiviji je u „Antologiji novije srpske lirike“ koja je izašla prvo u Zagrebu, 1911. godine[1], a zatim i u Beogradu, 1912. godine. Antologiju odlikuju dobar predgovor, strog izbor pesama i njihov raspored. U ovom delu našle su se pesme stvaralaca od Branka Radičevića do Jovana Dučića. Ipak, antologiji se zamera to što u nju nisu uvršćeni neki od najznačajnijih pesnika tog doba. Najpoznatiji primer je, sigurno, Vladislav Petković Dis.
Poznat je i kao prva ljubav Drage Mašin. Često su se sastajali u Klubu književnika, gde je Draga često navraćala. Međutim, želje Draginih roditelja odvešće je daleko od Popovića.
Popović je preminuo 1944. godine.
Bavio se i likovnom kritikom. Od 1922. u „Politici” se redovno javljao člancima iz oblasti književne i, u manjoj meri, likovne kritike, kao i esejističkim napisima. Negovao je pozitivističku kritiku, zastupajući ideale „otmenosti i pretanjenosti ukusa”, kao i mišljenje da je estetska vrednost umetničkog dela važnija od njegove socijalno-etičke funkcije. S principijelno utvrđenih i u osnovi tradicionalnih estetičkih i kritičarskih pozicija, kao „naučni sudija”, u to vreme i svojevrsna književna institucija, smatran je prvosveštenikom i „ajatolahom” srpske književnosti (P. Palavestra).[4]
O ličnosti Bogdana Popovića, njegovom karakteru i stavovima prema književnosti, umetnosti i životu uopšte, naročito je obimno i pažljivo pisao Branko Lazarević, u eseju "Bogdan Popović".
Vidi još
Reference
- ^ а б в Милисавац, Живан, ур. (1984). Југословенски књижевни лексикон (2. изд.). Нови Сад: Матица српска. стр. 646.
- ^ Biografija na sajtu SANU Архивирано на сајту Wayback Machine (4. март 2016), Pristupljeno 20. 4. 2016.
- ^ "Politika", 31. mart 1921
- ^ Богуновић, Слободан Гиша (2019). Људи Политике - лексикон сарадника, 1904-1941. Београд: Београд. стр. 426. ISBN 978-86-7607-148-7.
Spoljašnje veze
- Bogdan Popović: Антологија новије српске лирике на Антологији српске књижевности (.docx формат)
- p
- r
- u
- Ivo Andrić
- Patrijarh srpski Arsenije III
- Arhiepiskop srpski Danilo II
- Aleksandar Belić
- Jovan Bijelić
- Valtazar Bogišić
- Ruđer Bošković
- Đurađ Branković
- Miloje Vasić
- Sveti Nikolaj Ohridski i Žički
- Hajduk Veljko
- Filip Višnjić
- Ilija Garašanin
- Ivan Gundulić
- Konstantin Danil
- Đuro Daničić
- Pera Dobrinović
- Petar Dobrović
- Radoje Domanović
- Domentijan
- Jovan Dučić
- Stefan Dušan
- Vladan Đorđević
- Jovan Žujović
- Arhimandrit Ilarion
- Vojislav Ilić
- Đura Jakšić
- Jefimija
- Jovan Jovanović Zmaj
- Paja Jovanović
- Slobodan Jovanović
- Aleksandar I Karađorđević
- Petar I Karađorđević
- Vuk Stefanović Karadžić
- Kir Stefan Srbin
- Petar Konjović
- Laza Kostić
- Petar Kočić
- Marko Kraljević
- Đorđe Krstić
- Laza K. Lazarević
- Stefan Lazarević
- Sima Lozanić
- Patrijarh srpski Makarije
- Svetozar Marković
- Simo Matavulj
- Milutin Milanković
- Episkop dalmatinsko-istrijski Nikodim
- Svetozar Miletić
- Živojin Mišić
- Stevan Stojanović Mokranjac
- Milan Nedić
- Stefan Nemanja
- Stefan Milutin
- Matija Nenadović
- Mitropolit karlovački Pavle
- Stojan Novaković
- Branislav Nušić
- Miloš Obilić
- Dositej Obradović
- Milan Obrenović
- Miloš Obrenović
- Mihailo Obrenović
- Josif Pančić
- Nikola Pašić
- Petar I Petrović Njegoš
- Karađorđe Petrović
- Mihailo Petrović Alas
- Nadežda Petrović
- Nikola I Petrović Njegoš
- Petar II Petrović Njegoš
- Branislav Petronijević
- Vasko Popa
- Bogdan Popović
- Jovan Sterija Popović
- Pavle Popović
- Mihajlo Pupin
- Radomir Putnik
- Branko Radičević
- Milan Rakić
- Jovan Ristić
- Sveti Sava
- Isidora Sekulić
- Meša Selimović
- Jovan Skerlić
- Stevan Sremac
- Borisav Stanković
- Kornelije Stanković
- Stepa Stepanović
- Stefan Nemanjić
- Ljubomir Stojanović
- Mitropolit karlovački Stefan
- Teodosije
- Nikola Tesla
- Vladimir Ćorović
- Lazar Hrebeljanović
- Stevan Hristić
- Jovan Cvijić
- Miloš Crnjanski
- Sava Šumanović