Nacionalni park Redvud
![Izmenite ovo na Vikipodacima](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8a/OOjs_UI_icon_edit-ltr-progressive.svg/10px-OOjs_UI_icon_edit-ltr-progressive.svg.png)
Nacionalni park Redvud | |
---|---|
Naziv na zvaničnom spisku svetske baštine | |
Tip | Prirodni |
Kriterijumi | (vii), (ix) |
Referenca | 134 |
Unesko regija | Severna Kalifornija |
Istorija upisa u svetsku baštinu | |
Upis | 1980 (4. sednica) |
Nacionalni i državni parkovi Redvud (engl. Redwood National and State Parks RNSP) kompleks sačinjava nekoliko državnih i nacionalnih parkova lociranih u Sjedinjenim Državama, duž obale severne Kalifornije. Sastoje se od Nacionalnog parka Redvud (uspostavljenog 1968) i kalifornijskih parkova Del Norte Koust, Džededaja Smit i Državnih parkova Preri Krik Redvud (koji datiraju iz 1920-ih). RNSP ukupno obuhvata 139.000 acres (560 km2),[3] i odlikuje se starim prašumama umerenog pojasa. Lociran u potpunosti unutar okruga Del Norte i Humboldt, ova četiri parka, zajedno, štite 45% svog preostalog obalskog redvuda (Sequoia sempervirens) prastarih prašuma, ukupne površine od 38.982 acres (157,75 km2). Ovo drveće je najviše i ubraja se u najmasivnije vrste drveta na Zemlji. Osim redvud prašume, parkovi prezerviraju i raznovrsnu drugu floru, faunu, travne prerije, kulturne resurse, delove reka i potoka, i 37 mi (60 km) netaknute obale.
Godine 1850, starorasna redvud prašuma je pokrivala više od 2.000.000 acres (8.100 km2) Kalifornijske obale. Severna porcija te oblasti, originalno naseljena domorodačkim Amerikancima, privukla je mnoge drvoseče i druge koji su prvopitno prispeli u ovu oblast u potrazi za zlatom tokom zlatne groznice. Nakon neuspešnih pokušaja da se obogate nalaženjem zlata, ovi doseljenici su se preorjentisali na seču divovskih stabala[4] za potrebe razvoja rastućeg San Franciska i drugih mesta na Zapadnoj obali. Nakon mnogo dekada neograničene seče celih područja, počeli su ozbiljni napori s ciljem konzervacije. Do 1920-ih zalaganjem Lige očuvanja redvuda, osnovane 1918. godine s ciljem prezervacije preostalih starorasnih redvud prašuma, došlo je do uspostavljanja Preri Krika, Del Norte Kousta, i Državnog parka Džededaja Smit Redvud između ostalih. Nacionalni park Redvud je bio kreiran 1968. godine, u vreme kad je oko 90% originalnih redvud stabla već bilo posečeno. Nacionalni servis za parkove (NPS) i Kalifornijski departman za parkove i rekreaciju (CDPR) administrativno su spojili Nacionalni park Redvud sa tri susedna državna parka 1994. godine radi kooperativne uprave šumom i stabilizacije šume i vododelnica u jednu jedinicu.[5]
Ekosistem RNSP prezervira brojne ugrožene životinjske vrste kao što su Eucyclogobius newberryi, kraljevski losos, severna pegava sova i Štelerov morski lav.[6] Kao izraz prepoznavanje retkog ekosistema i kulturne istorije parkova, Ujedinjene nacije su ih imenovale mestom svetske baštine dana 5. septembra 1980 i proglašeni su delom Kalifornijskog obalskog područja međunarodnog programa Rezervi biosfere dana 30. juna 1983.[7][8]
Istorija
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f4/Redwood-NP_Map.png/130px-Redwood-NP_Map.png)
Do 1850. godine šume obalske sekvoje su pokrivale više od 8.000 km² kalifornijske obale. Severni deo tog područja izvorno je bio naseljen američkim Indijancima plemena Jurok, Tolova, Karuk, Čilula i Vajot. Generalno, na području parka nalazi se preko 50 arheoloških lokaliteta (starih do 4500 godina), 19 istorijskih lokaliteta i 21 mesto od posebnog značaja za lokalne indijanske zajednice.[9][10] Bogatstvo područja je privuklo veliki broj tragača za zlatom tokom kalifornijske zatne groznice. Neuspeli tragači bi na kraju postali drvoseče koji su obarali divovsko drveće za rastuće tržište San Franciska i drugih gradova zapadne obale SAD.
Nakon nekoliko decenija nekontrolisane i katastrofalne seče, započelo se sa pokušajima zaštite ovog područja. Liga za zaštitu obalske sekvoje (Save-the-Redwoods League), osnovana 1918. godine, uspela je da do 1920-ih isposluje osnivanje nekoliko državnih parkova: Preri Krik, Del Norte Koust i Džededaja Smit. Oni su ujedinjeni u Nacionalni park Redvud dana 1. januara 1968. godine. Do tada je gotovo 90% obalskih sekvoja već bilo posečeno, te od tada uprava parka pokušava da očuva i stabilizuju populaciju drveća, ali i vodene tokove u parku.[11]
Odlike
Visina Nacionalnog parka Redvud varira od priobalnog pojasa do planina sa 930 m nadmorske visine, tek nešto severnije od grada San Franciska. Obalski pojas je dug 55 km i odlikuje se strmim stenovitim liticama, uščima potoka i peščanim plažama. Tlo se sastoji od morskog peščenjaka, aleurita i šejla iz razdoblja krede, ali se mogu naći i manje količine magmatskih stena rožnaca, zelenog škriljevca i nekih metamorfnih stena.
Dominantna vegetacija je šuma obalske sekvoje koja pokriva skoro 158 km², dok ostalih 208 km² čini druga vegetacija izrasla na posečenoj šumi sekvoja. Šuma sekvoja je ostatak divovske šume koja je u vreme dinosaurusa dominirala celim svijetom. Danas su ograničene na uska vlažna područja severnoameričke obale. Kako strmina i suvoća ovog područja raste, tako ovu šumu zamenjuje prerijska vegetacija. Obalskim sekvojama treba oko 400 godina da dosegnu zrelost, a neki primerci su stariji od 2000 godina. Njihova debela kora bez smole ih štiti od požara, ali klizišta tla i vetar obaraju starija stabla. Autohtoni indijanski stanovnici su koristli ova oborena stabla za izgradnju kuća, čamaca, i generalno su ih smatrali svetima. Danas ova stabla stoje kao veličanstveni podsetnik na sporu evoluciju prirode.
U šumama sekvoja obitava 75 vrsta sisara, a na vlažnim područjima, jezerima i potocima gnezdi se nekoliko vrsta ptica vodarica, dok se na obalskim stenama gnezde morske ptice.
Klima
Klima Nacionalnih i državnih parkova Redvud (Državni park Džededaja Smit Redvud; Okrug Del Norte) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | .Jan. | .Feb. | .Mar. | .Apr. | .Maj. | .Jun. | .Jul. | .Avg. | .Sep. | .Okt. | .Nov. | .Dec. | .God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 24 (75) | 27 (80) | 27 (81) | 30 (86) | 33 (91) | 37 (98) | 32 (89) | 34 (93) | 35 (95) | 32 (90) | 26 (78) | 22 (72) | 37 (98) |
Maksimum, °C (°F) | 11,9 (53,4) | 12,8 (55,0) | 13,3 (56,0) | 13,8 (56,9) | 15,9 (60,7) | 17,4 (63,4) | 18,3 (65,0) | 18,4 (65,1) | 18,4 (65,2) | 17 (62,6) | 13,7 (56,6) | 11,5 (52,7) | 15,2 (59,4) |
Minimum, °C (°F) | 2,1 (35,8) | 2,5 (36,5) | 3,4 (38,1) | 4,4 (39,9) | 6,7 (44,0) | 8,7 (47,6) | 10,2 (50,4) | 10,4 (50,8) | 8,6 (47,4) | 6,1 (42,9) | 3,8 (38,8) | 1,9 (35,5) | 5,7 (42,3) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | −8 (18) | −7 (19) | −4 (24) | −3 (27) | −4 (24) | 1 (33) | 1 (34) | 2 (36) | −4 (24) | −2 (28) | −6 (22) | −9 (16) | −9 (16) |
Količina padavinamm (in) | 309,4 (12,18) | 270,5 (10,65) | 261,9 (10,31) | 159,3 (6,27) | 100,1 (3,94) | 50,8 (2,00) | 9,4 (0,37) | 13,5 (0,53) | 30,7 (1,21) | 127 (5,00) | 290,1 (11,42) | 399,3 (15,72) | 2.021,8 (79,6) |
Količina snega, cm (in) | 1 (0,4) | 1 (0,4) | 0,3 (0,1) | 0 (0,0) | 0 (0,0) | 0 (0,0) | 0 (0,0) | 0 (0,0) | 0 (0,0) | 0 (0,0) | 0 (0,0) | 0,3 (0,1) | 2,8 (1,1) |
Dani sa padavinama (≥ 0.01 in) | 17,6 | 15,7 | 17,1 | 14,0 | 9,0 | 5,3 | 1,9 | 2,0 | 3,8 | 7,7 | 16,3 | 17,4 | 127,8 |
Izvor #1: NOAA (normale, 1981–2010)[12] | |||||||||||||
Izvor #2: Zapadni regionalni klimatski centar (zapisi i snežne padavine 1948–2006)[13] |
Nacionalni i državni parkovi Redvud imaju okeansku klimu prašuma umerenog područja, sa karakteristikama tople letnje Mediteranske klime. Na vremenske prilike u RNSP u znatnoj meri utiče Pacifički okean. Obalske temperature su generalno u opsegu od 4 do 15 °C tokom cele godine, dok su dalje od obale leta toplija i suvlja, a zime hladnije.[14] Redvud uglavno raste milju ili dve (1.5–3 km) od obale, i nikad na većoj udaljenosti od 50 mi (80 km) od nje. U ovoj umerenoj ali vlažnoj obalskoj zoni, drveće prima vlagu od teških zimskih kiša i postojane letnje magle. Prisustvo i konzistentnost letnje magle je zapravo važnija za sveukupno zdravlje drveća od teške precipitacije. Ova činjenica proizilazi iz ukupne godišnje precipitacije, koja je u opsegu između 25 and 122 in (64 and 310 cm) godišnje, sa zdravim šumama širom područja sa manje padavina, jer su velike potrebe za vodom umanjene sveprisutnom letnjom maglom i hladnijim temperaturama koje osigurava. Sneg se retko javlja čak i na vrhovima iznad 1.500 ft (460 m), što je dodatna ilustracija blage, umerene prirode ove severne latitude;[15] mada je lagan sneg pomešan sa kišom čest tokom zimskih meseci.
Galerija slika
-
Obala Nacionalnog parka Redvud -
Ušće reke Klamat -
Obalske sekvoje u parku Redvud -
Vapiti u parku -
Rekonstrucija indijanske Jurok kuće od dasaka sekvoje
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2a/Sequoia_sempervirens_Redwood_National_Park_panorama.jpg/1000px-Sequoia_sempervirens_Redwood_National_Park_panorama.jpg)
Reference
- ^ „Listing of acreage as of December 31, 2011”. Land Resource Division, National Park Service. Приступљено 7. 3. 2012.
- ^ „NPS Annual Recreation Visits Report”. National Park Service. Приступљено 28. 2. 2018.
- ^ „National or State Park?”. Redwood National and State Parks Visitor Guide. National Park Service. 24. 6. 2010. Приступљено 24. 6. 2010.
- ^ Coy, Owen Cochran (1982). The Humboldt Bay Region 1850-1875. Humboldt County Historical Society. стр. 51.
- ^ „Working Together”. Redwood National and State Parks. National Park Service. Приступљено 2. 4. 2012.
- ^ „Threatened/Endangered Species”. National Park Service. Приступљено 7. 11. 2008.
- ^ „U.S. World Heritage Sites”. National Park Service. Архивирано из оригинала 13. 10. 2008. г. Приступљено 7. 11. 2008.
- ^ „U.S. Biosphere Reserves” (PDF). National Park Service. Архивирано из оригинала (PDF) 14. 03. 2016. г. Приступљено 22. 5. 2016.
- ^ „The Indians of the Redwoods”. Redwood History Basic Data. National Park Service. 15. 1. 2004. Приступљено 7. 11. 2008.
- ^ Castillo, Edward (1998). „Short Overview of California Indian History”. California Native American Heritage Commission. Архивирано из оригинала 26. 10. 2008. г. Приступљено 7. 11. 2008.
- ^ Redwood National and State Parks. National Park Service: Working Together, 2. aprila 2012. Preuzeto 20. septembra 2012.
- ^ „CA Klamath”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Приступљено 27. 6. 2013.
- ^ „Klamath, California”. Western Regional Climate Center. Приступљено 27. 6. 2013.
- ^ „Weather”. National Park Service. 1. 9. 2006. Приступљено 15. 11. 2008.
- ^ „Park Geology”. Geology Fieldnotes. National Park Service. 1. 1. 2005. Архивирано из оригинала 14. 08. 2004. г. Приступљено 15. 11. 2008.
Literatura
- National Park Service. „Redwood National and State Parks”. Retrieved in 2006.
- Redwood National and State Parks. „Visitor Guide” (PDF). Retrieved in 2006.
- Redwood: A Guide to Redwood National and State Parks, California. Interior Dept., National Park Service, Division of Publications. 1997. ISBN 978-0-912627-61-8.
Spoljašnje veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/30px-Commons-logo.svg.png)
- Zvanični veb-sajt
of the National Park Service
- Chronology: Establishment of the Redwood National Park by Willard E. Pratt. Forest History Society website.
- The HSU Redwoods Project
- Inventory of the Redwood National Park Collection, 1926-1980 at the Forest History Society archives.