Sulejman Naibi
Sulejman Naibi | |
---|---|
Biografske informacije | |
Rođenje | [?] blizu Berata, Osmansko carstvo |
Smrt | 1771/1772 Berat, Osmansko carstvo |
Obrazovanje | |
Zanimanje | pjesnik |
Opus | |
Književni pravac | Bejtadži |
Jezik | albanski |
Znamenita djela | |
Sulejman Naibi (Ramazani) bio je albanski pjesnik koji je stvarao u okviru tzv. bejtadžijske književnosti.[1][2]
Život
O njegovom se životu ne zna mnogo. Bio je suvremenik drugog bejtadžijskog pjesnika, Nezima Frakulle, i vjerojatno manje važan od njega. Naibi je rođen u Beratu, koji je tada pripadao Valonskom sandžaku i Janjinskom vilajetu u okviru Osmanskog Carstva. Naibi je veći dio svog života živio u Beratu, gdje je i umro 1771.[2] ili 1772. godine.[1][3] Pripadao je bektašijskom derviškom redu.
Djelo
Neka su njegova djela napisana u Elbasanu, pa se pretpostavlja da se tamo oženio. Naibijev je jezik čišći i s manje orijentalnih posuđenica. Njegova poezija stoji pod velikim utjecajem arapske tradicije. Vjerojatno je neko vrijeme živio u Turskoj ili na Bliskom Istoku. Sulejman Naibi autor je jednog divana, tj. pjesničke zbirke, na albanskom jeziku, čiji je rukopis bio sačuvan u Fieru do 1944. godine, ali je potom izgubljen. Samo je nekoliko njegovih pjesama isplivalo na površinu u drugim rukopisima ili je usmeno preživjelo u narodnim pjesmama središnje Albanije, poput pjesme Mahmudeja, lijepo ukrašena (Mahmudeje e stolisurë), koju albanski kritičar Koço Bihiku naziva "kicoškom pjesmom koja plamti od ljubavi". Naibi je prvi muslimanski pjesnik koji je stihove posvetio ljepoti žena, budući da su u većem dijelu poezije u orijentalnoj tradiciji muškarci sastavljali stihove u slavu ljepote mladića.[1][2]
Povezano
Reference
- ↑ 1,0 1,1 1,2 H. T. Norris (1993), Islam in the Balkans: Religion and Society Between Europe and the Arab World, Columbia, S.C : University of South Carolina Press, p. 70, ISBN 9780872499775
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Robert Elsie (2013), A Biographical Dictionary of Albanian History, I.B. Tauris in association with the Centre for Albanian Studies, p. 326, ISBN 9781780764313
- ↑ Marcel Cornis-Pope, John Neubauer (2006), The Literary Cultures of East-Central Europe series: History of the Literary Cultures of East-Central Europe: Junctures and disjunctures in the 19th and 20th centuries, Comparative History of Literatures in European Languages, II, John Benjamins Publishing Company, p. 287, ISBN 978-9027234537
- p
- r
- u
- Filip Shiroka
- Sami Frashëri
- Ndoc Nikaj
- Ndre Mjeda
- Andon Zako Çajupi
- Luigj Gurakuqi
- Leonardo de Martino
- Pashko Babi
- Aleks Stavri Drenova
- Petro Nini Luarasi
- Risto Siliqi
- Mihal Grameno
- Foqion Postoli
- Gjergj Fishta
- Theofan Stilian Noli
- Millosh Gjergj Nikolla
- Kristo Floqi
- Vinçens Prennushi
- Ndre Zadeja
- Ilo Mitkë Qafzezi
- Haki Stërmilli
- Lasgush Poradeci
- Faik Konica
- Et'hem Haxhiademi
- Shefki Hysa
- Zef Zorba
- Primo Shllaku
- Dhimitër Shuteriqi
- Shefqet Musaraj
- Sterjo Spasse
- Petraq Zoto
- Petro Marko
- Sejfulla Malëshova
- Fatmir Gjata
- Kolë Jakova
- Musine Kokalari
- Llazar Siliqi
- Jakov Xoxa
- Ismail Kadare
- Dritëro Agolli
- Dhimitër Xhuvani
- Ali Abdihoxha
- Esad Mekuli
- Fatos Arapi
- Ali Podrimja
- Kasëm Trebeshina
- Sinan Hasani
- Mirko Gashi
- Azem Shkreli
- Martin Camaj
- Adem Demaçi
- Anton Pashku
- Musa Ramadani
- Sabri Hamiti
- Eqrem Basha
- Teki Dervishi
- Rexhep Qosja
- Beqir Musliu
- Zejnullah Rrahmani
- Mehmet Kraja
- Ridvan Dibra
- Besnik Mustafaj
- Kolec Traboini
- Bashkim Shehu
- Beqe͏̈ Cufaj
- Luljeta Lleshanaku
- Leon Qafzezi
- Fatos Kongoli
- Ben Blushi
- Entela Kasi
- Ornela Vorpsi
- Jeton Neziraj
- Migjen Kelmendi
- Fatos Lubonja
- Sabit Rrustemi
- Gëzim Hajdari
- Arian Leka
- Flutura Açka
- Rudi Erebara
- Ledia Dushi
- Elvis Malaj
- Lindita Ahmeti
- Mimoza Ahmeti